Izvorni članak Mađarske udruge energetskih pića · · Izvorno istraživanje objavljeno: 14. veljače 2012.
Više sprintova, viši skokovi: kako je energetski napitak utjecao na nogometaše u madridskom pokusu
U madridskom istraživanju devetnaest poluprofesionalnih nogometaša provelo je testove i igralo simuliranu utakmicu nakon konzumacije energetskog napitka bez šećera ili kontrolnog napitka bez kofeina. Nakon energetskog napitka u prosjeku su skočili više, brže izvodili ponovljene sprintove i više trčali visokim intenzitetom. Malo istraživanje ispitalo je jedan konkretan proizvod i dozu kofeina prilagođenu tjelesnoj masi.
Istraživanje Juana Del Cosa i suradnika objavljeno je u PLOS ONE u 2012. Proveli su ga istraživači sa Sveučilišta Camilo José Cela u Madridu, Sveučilišta Castilla-La Mancha, španjolskog antidopinškog laboratorija i Sveučilišta u Granadi. Analizirali su podatke 19 poluprofesionalnih igrača u polju iz jedne momčadi, prosječne dobi od 21 godine. [1]
Kako je pokus proveden?
Igrači su sudjelovali u dvama mjerenjima u razmaku od jednog tjedna. Prije jednog mjerenja konzumirali su energetski napitak bez šećera, a prije drugoga isti volumen bezkofeinske Pepsi bez šećera. Količina energetskog napitka prilagođena je tako da osigura 3 mg kofeina po kilogramu tjelesne mase. To je u prosjeku bilo 630 ml napitka. Jedan sat poslije proveli su test skoka, test ponovljenih sprintova i simuliranu utakmicu s 11 igrača po momčadi, u dva poluvremena od po 40 minuta. [1]
Istraživanje je upotrijebilo randomizirani križni ustroj: svaki je igrač isprobao oba napitka i time bio vlastita kontrola. Sudionici i istraživači dobili su kodirane napitke. Međutim, autori su primijetili male razlike u okusima pa prepoznavanje napitka nije bilo moguće potpuno isključiti.
Koji su se aspekti izvedbe poboljšali?
| Mjera | Nakon kontrolnog napitka | Nakon energetskog napitka |
|---|---|---|
| Prosječna visina skoka tijekom niza skokova od 15 sekundi | 34.7 cm | 35.8 cm |
| Prosjek najvećih brzina u sedam sprintova od 30 metara | 25.6 km/h | 26.3 km/h |
| Ukupna prijeđena udaljenost tijekom simulirane utakmice | 7,352 m | 7,782 m |
| Prijeđena udaljenost pri brzinama iznad 13 km/h | 1,205 m | 1,436 m |
| Broj sprintova tijekom utakmice | 24 | 30 |
Istraživanje je izvijestilo da je svih pet razlika prikazanih u tablici statistički značajno (p < 0.05). Tijekom utakmice trčanje iznad 18 km/h klasificirano je kao sprint. U testu ponovljenih sprintova izračunan je prosjek najvećih brzina pa 26.3 km/h ne predstavlja prosječnu brzinu tijekom cijelih dionica od 30 metara. [1]
Visina skoka i trčanje visokog intenziteta važne su tjelesne sposobnosti u nogometu. Međutim, pokus nije mjerio jesu li igrači zabili više golova, preciznije dodavali ili bolje udarali loptu glavom. Takve tehničke koristi ili koristi za ishod utakmice bile bi zaključci izvedeni iz podataka, a ne izravno opaženi nalazi istraživanja.
Što znamo o ulozi sastojaka?
Oba su napitka bila bez šećera pa unos šećera iz energetskog napitka ne može objasniti poboljšanje. Međutim, napici se nisu razlikovali samo u kofeinu: kontrola nije sadržavala punu kombinaciju sastojaka energetskog napitka. Pokus stoga pokazuje razliku između ispitanog energetskog napitka i kontrolnog napitka bez razdvajanja učinaka kofeina od učinaka drugih sastojaka. [1]
Doza istraživanja nije preporuka konzumacije
Prosječna tjelesna masa sudionika bila je 67 kg; pri toj masi doza od 3 mg/kg tjelesne mase odgovara približno 201 mg kofeina. Pojedinačne doze razlikovale su se jer su bile prilagođene tjelesnoj masi. Stoga 3 mg/kg tjelesne mase nije ista količina kofeina za svaku odraslu osobu i nije automatski jednaka referentnoj vrijednosti pojedinačne doze od 200 mg.
Prema EFSA-i, pojedinačni unosi kofeina do 200 mg ne izazivaju zabrinutost za sigurnost zdravih odraslih osoba, uključujući unos prije intenzivnog vježbanja u uobičajenim uvjetima okoline. To vrijedi za sve izvore kofeina zajedno. Korist za izvedbu utvrđena u sportskom pokusu nije razlog za prekoračenje referentne vrijednosti. [2]
Srčana frekvencija i procijenjena brzina znojenja nisu se značajno razlikovale između dvaju mjerenja. To je nalaz za nekoliko izmjerenih fizioloških pokazatelja, a ne dokaz opće ili dugoročne sigurnosti. Sudionici su bili mladi, trenirani muškarci koji su uobičajeno unosili razmjerno malo kofeina; druge skupine mogu reagirati drukčije. Autori su naveli da nisu primili financiranje ni potporu te su izjavili da nemaju sukob interesa. [1]
Nakladnik i urednik: EUFN (Mađarska udruga za energetske napitke), strukovna organizacija. Ovaj je članak pristupačan sažetak navedenog istraživanja i EFSA-ine procjene.
Izvori
- Del Coso, J. i sur. (2012): Effects of a Caffeine-Containing Energy Drink on Simulated Soccer Performance. PLOS ONE, 7(2), e31380. DOI: 10.1371/journal.pone.0031380. Cjelovit tekst s otvorenim pristupom.
- EFSA NDA Panel (2015): Scientific Opinion on the safety of caffeine. EFSA Journal, 13(5), 4102. DOI: 10.2903/j.efsa.2015.4102. Sažetak EFSA-e.
Izvorni članak Mađarske udruge energetskih pića · Engleski urednički prijevod EUFN-a.
